{"id":2928,"date":"2021-06-03T16:53:00","date_gmt":"2021-06-03T14:53:00","guid":{"rendered":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/kratkovidnost-kod-djece-kako-pomoci\/"},"modified":"2021-06-09T11:26:54","modified_gmt":"2021-06-09T09:26:54","slug":"kratkovidnost-kod-djece-kako-pomoci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/kratkovidnost-kod-djece-kako-pomoci\/","title":{"rendered":"Kratkovidnost kod djece, kako pomo\u0107i?"},"content":{"rendered":"<p>Kratkovidnost ili miopija (myopia) je refrakciona anomalija oka ili gre\u0161ka u prelamanju svjetlosti u oku<!--more-->, u kom se slika, umjesto na mre\u017enici oka, stvara ispred mre\u017enice.<\/p>\n<p>Oko 25% populacije ima miopiju i \u010de\u0161\u0107a je kod \u017eena. Kao uzrok kratkovidnosti najvi\u0161e je odgovoran nasljedni faktor i ve\u0107a je \u00a0mogu\u0107nost da se javi kod djece \u010diji su roditelji tako\u0111er kratkovidni. Po\u010dinje u vrijeme djetinjstva, od 6-12. godine i ima tenedenciju rasta intenzivno kroz, a nekada i poslije puberteta. Osim nasljedstva, na nastanak i razvoj kratkovidnosti mo\u017ee da uti\u010de prekomjerni rad na blizinu ili rad na kompjuteru.<\/p>\n<p>Uzrok kratkovidnosti je neprilago\u0111en odnos du\u017eine oka i prelomne mo\u0107i, a naj\u010de\u0161\u0107e je problem u pove\u0107anoj du\u017eini oka.<\/p>\n<p>Vode\u0107i simptom kod miopije je\u00a0 <strong>zamu\u0107en i nedovoljno jasan vid na daljinu. Javljaju se jo\u0161; \u017emirenje,<\/strong> umor u o\u010dima, problemi sa \u010ditanjem na \u0161kolskoj tabli i gledanju TV-a, glavobolje,te\u0161ko\u0107e tokom upravljanja vozilom, pogotovo no\u0107u kada se miopija pove\u0107ava.<\/p>\n<p>Kratkovidnost se mjeri dioptrijama, te prema veli\u010dini dioptrije dijeli se na; niska kratkovidnost \/do-3.00dpt\/, srednja \/od -3.00 do -6.00 dpt\/ i visoka kratkovidnost \/od -6.00 dpt. i vi\u0161e\/. Ljudi s visokom kratkovidno\u0161\u0107u \u010de\u0161\u0107e primje\u0107uju u svom vidnom polju lebde\u0107e crne \u201cmu\u0161ice\u201d, imaju sklonost ablaciji mre\u017enice ili nastanku jednog oblika primarnog glaukoma. Visoku kratkovidnost ima oko 30% od ukupnog broja kratkovidnih osoba.<\/p>\n<p>Kratkovidnost se ispravlja pomo\u0107u konkavnih stakala bilo u nao\u010dalama ili kontaktnim le\u0107ama ili\u00a0 laserskom korekcijom vida <strong>\/LASIK\/. Laserska korekcija miopije kod djece nije preporu\u010dljiva prije punoljetsva.<\/strong><\/p>\n<p>Ako Va\u0161e dijete ima miopiju, vjerovatno Vas brine budu\u0107nost djeteta vezano za o\u010dekivani rast miopije kroz pubertet. Isto pitanje brine i oftalmologe \u0161irom svijeta, te je napisano dosta studija na ovu temu u kojima su ponu\u0111ene preporuke u smislu njenog usporavanja i kontrolisanja kroz pubertet.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-2981\" src=\"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Kratkovidnost-myopia-miopija-kod-djece.jpeg\" alt=\"Kratkovidnost -myopia - miopija kod djece\" width=\"828\" height=\"608\" srcset=\"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Kratkovidnost-myopia-miopija-kod-djece.jpeg 828w, https:\/\/oftalmologijabih.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Kratkovidnost-myopia-miopija-kod-djece-300x220.jpeg 300w, https:\/\/oftalmologijabih.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Kratkovidnost-myopia-miopija-kod-djece-768x564.jpeg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 828px) 100vw, 828px\" \/><\/p>\n<p><strong>Kako kontrolisati rast miopije?<\/strong><\/p>\n<p>Iako je te\u0161ko prognozirati rast \u00a0miopije za svako dijete ponaosob, oftalmolog mo\u017ee ponuditi neke od opcija koje donekle mogu uticati na njenu ve\u0107u progresiju. Do danas su poznata i usvojena \u010detiri na\u010dina kontrole i usporavanja rasta miopije:<\/p>\n<ul>\n<li>multifokalne nao\u010dale<\/li>\n<li>multifokalne kontaktne le\u0107e<\/li>\n<li>atropinske kapi<\/li>\n<li>ortokeratologija ili &#8220;ortho-k le\u0107e&#8221;<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Multifokalne nao\u010dale <\/strong>i<strong> multifokalne kontaktne le\u0107e <\/strong>podrazumijevaju istovremeno no\u0161enje dvije dioptrije u jednom; jedna za gledanje na daljinu \/ja\u010da \/ i jedna za gledanje na blizinu\/slabija\/.<\/p>\n<p><strong>Atropin 0.01%<\/strong> kapi koriste se ve\u0107 du\u017ei niz godina u kontroli miopije. Primjena ovih kapi ima minimalne sporedne efekte u smislu smanjenja akomodacije ili gledanja na blizinu i \u0161irenja zjenice za 1-2 mm (zavisno od boje o\u010diju). Ponekad \u00a0mogu izazvati alergijsku reakciju u smislu suho\u0107e sluznice usta, crvenila ko\u017ee i sluznice o\u010diju, tahikardiju itd, kada se prestaje sa njihovom primjenom. Atropin je namijenjen djeci od 6-15 godina kod kojih postoji tendencija rasta miopije u kra\u0107em vremenskom period npr u 6 mjeseci, a kapi se daju sve dotle dok u periodu od najmanje 6mj nema\u00a0 tendencije rasta.<\/p>\n<p><strong>Ortokeratologija <\/strong>je primjena tzv. <strong>orto-K<\/strong> le\u0107a ili specijalno dizajniranih gas permeabilnih kontaktnih le\u0107a koje se nose i tokom spavanja, a koje preoblikuju zakrivljenost prednjeg dijela oka.<\/p>\n<p>I na kraju, zbog na\u010dina \u017eivota, te unapre\u0111enjem i usavr\u0161avanjem tehnike i komjuterizacije, o\u010dekuje se\u00a0 ve\u0107i porast miopije u svijetu. \u00a0Predvi\u0111a se da bi do 2050g moglo biti i do 50% kratkovidnih osoba, tako da \u0107e se pitanjem miopije i dalje baviti oftalmolozi \u0161irom svijeta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prof.dr.sc. Jasmina Alajbegovi\u0107-Halimi\u0107<br \/>\nOftalmolog-oftalmopedijatar<br \/>\nPrivatna oftalmolo\u0161ka ordinacija \u201cDr.Halimi\u0107\u201d<\/p>\n<p>Reference:<br \/>\nGary Heiting, OD, Senior Editor, Myopia Control &#8211; A Cure For Nearsightedness?<br \/>\nhttps:\/\/www.allaboutvision.com\/masthead.htm<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kratkovidnost ili miopija (myopia) je refrakciona anomalija oka ili gre\u0161ka u prelamanju svjetlosti u oku<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2980,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-2928","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-professional-articles"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2928"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2928\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2984,"href":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2928\/revisions\/2984"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2980"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/oftalmologijabih.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}