U svakodnevnoj kliničkoj praksi osjetan je rast broja pacijenata koji se javljaju radi tegoba izazvanih sezonskim alergijama. Najčešće subjektivne smetnje su žuljanje, suzenje, i crvenilo oka, osjećaj stranog tijela, te paradoksalni osjećaj suhoće oka. Stručnjaci smatraju da se broj pacijenata i simptomi svake godine pogoršavaju radi klimatskih promjena, jer toplije temperature pogoduju pojačanoj produkciji polena, te povećane koncentracije CO2 u zraku. U odnosu na 1990, sezona alergija sada traje 10 dana duže. Smatra se da je i prošla godina radi lockdown-a imala manji opseg simptoma jer smo više vremena u martu i aprilu provodili u zatvorenim prostorima, što nas je učinilo osjetljivijim na ovogodišnje alergene.
Sezona alergija počinje u proljeće i traje do jeseni, tj. od marta do kasnog septembra. Najbolji način prevencije je izbjegavanje alergena, tj neizlaganje kada je koncentracija polena najviša. Na stranici Federalnog hidrometeorološog zavoda možete pratitit koncentraciju polena i dijelom se zaštiti kada je ona najveća: https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/BIO/peludna_za_web.php.
Ukoliko izlazite vani, odmah se presvucite kada dođete kući, izbjegavate otvaranje prozora tokom najjače koncentracije peludi, te redovno mijenjajte filter na vašim klima uređajima.
Ukoliko je duži boravak napolju neizbježan dostupne su druge terapijske mogućnosti.
Povremeno alergijski konjunktivitis može biti udružen sa drugim ozbiljnim stanjima oka što zahtijeva oftalmološki pregled i tretman. Ukoliko vaš oftalmolog utvrdi da imate jednostavni oblik sezonskog alergijskog konjunktivitisa na raspolaganju vam je nekoliko terapijskih opcija. One uključuju antihistaminike i stabilizatore mastocita u kapima za oči poput olopatadina, ili azelastinuma odnosno azelastinklorida. Takodjer učinkoviti su i preparati na bazi natrijum kromoglikata, ružmarinske kiseline, i alantoina. Jako je važno da se uz ove antialergijske kapi koriste i vještačke suze, tj lubrikanti posebno koji posjeduju hijaluronsku kiselinu, ektoin, hidroksipropilmetilcelulozu, ili biljni glycerol. Ovi preparati se duže zadržavaju na površini rožnice štiteći oko od isušivanja i dejstva alergena. Korisne su i kapljice na biljnoj bazi s kamilicom, biljkama vidac i nevenom koje imaju umirujući efekat. Izuzetno je važno da kapi koje ukapavate imaju minimalnu količinu konzervansa.
Kada je alergijski konjunktivitis udružen sa simptomima curenja nosa i kihanja naziva se alergijski rinokonjunktivitis. Tada se uz kapi za oči, kombinuju ovlaživači za nos, antihistaminici u spreju za nos ili preparati na bazi kortikosteroida sa kojima treba biti oprezan kod dugotrajne upotrebe. U najtežim oblicima ljekar će prepisati oralne antihistaminike. Kao samopomoć, mogu se koristiti tablete kalcijuma, zinka ili D vitamina.
Kao i porez, alergije su neizbježne za veliki broj osoba. U svakom slučaju obzirom na intenzitet simptoma i broja pacijenata koji ih ove godine prijavljuju, čekaju nas pravi izazovi u borbi protiv alergije i omogućavanja velikom broju ljudi kvalitetan život tokom proljeća i ljeta.
Nina Jovanović,
Specijalista oftalmolog i okuloplastični hirurg